Geologija

geološka karakteristika Parka prirode Orjen je izraziti kraški reljef. Dok je obod planine relativno pitom, sa primjetnimnim antropogenim uticajem, centralni dio ispunjava ljuti krš i sivilo krečnjaka. Tu sigurno nećete pregaziti kakvu rječicu, čak ni potok. Raspucale stijene žedno upijaju svaku kap, sprovodeći je duboku u podzemlje. Namjesto klasičnih alpskih pejzaža, Orjen nudi reljef pun iznenađenja, rijetko viđenih formi, skrivenih tajni. Centralni greben čine stijene izvajane u najfantastičnije oblike, nastale hemijskom erozijom krečnjaka. Smjenjuju se meandri, žlijebovi, škrape, pukotine jame… Subra (1689 m), kupolasti vrh litičastih oboda, predstavlja najpoznatiji teren orjenskog ljutog krša, sa tipičnim slojevitim krečnjacima, živopisnim vertikalama i prostranim kamenim platoima, uz sve već opisani slikoviti, ali i surovi mikro-reljef. Snažno sabiranje uzdiglo je Orjen sa morskog dna, na šta ukazuju brojni fosili morskih organizama, pretežno školjaka, prisutni na njegovim stijenama. Ovaj geološki proces zaslužan je za današnju visinu Velikog kabla (1894 m), najviše tačke Orjena, ali ujedno i najvišeg vrha cjelokupnih primorskih Dinarida. Na izgled ove planine, od velikog je uticaja bilo posljednje ledeno doba, zahvaljujući kojemu, osim kompaktnog krša, po Orjenu ipak imamo i dijelove s pitomijim pejzažem, nastalim pretežno kao posljedica taloženja ledničkog materijala. Naime, u ledenom dobu na Orjenu je bilo izraženo sabiranje prostranih ledenih masa, koje su dostizale veličinu od 150 km² i debljinu čak do 350 m. Iz centralne zone kretali brojni glečeri, noseći i usitnjavajući obilni stijenski materijal. Trag lednika je i danas jasno vidljiv, posebno na satelitskim snimcima, ali i na samom terenu. Glacijalno-fluvijalni materijal stizao je i van samog Orjena, sve do oboda Mediterana, gdje je na taj način nastalo Kamensko polje, smješteno u bliskom hercegnovskog zaleđu.