O nama

Park prirode se nalazi na jugozapadu Crne Gore, u zaleđu Herceg Novog, na planini Orjen. Na zapadu se naslanja na državnu granicu sa Hrvatskom, a na sjeverozapadu i sjeveru, na granicu sa BiH (RS). Uz susjedni Lovćen, Orjen formira izraziti planinski prsten oko Boke Kotorske, jednog od najljepših zaliva svijeta.

Još od doba SFRJ pa na dalje, postojale su brojne inicijative usmjerene na zaštitu i valorizaciju jedinstvene prirode ove kraške planine pune zanimljivosti, da bi konačno Park prirode „Orjen“ započeo sa radom  2018. godine. Status je stekao zahvaljujući prvenstveno brojnim biljnim endemičnim vrstama, među kojima dominira munika.

Masiv Orjena veoma je neobičan, pun surove ljepote. Na njemu nećemo vidjeti pejzaže alpskog tipa, lednike, špicaste vrhove, jezera i plahovite potoke. Ne, centralni dio Orjena je pun kamenih platoa, raspucalih stijena i dubokih jama. Zanimljivo je da planinu, uz sivilo krečnjaka, ispunjava i zelena boja gustih šuma. Zahvaljujući velikoj količini i snjegova i kiša hladne polovine godine, a uprkos površinskoj bezvodnosti, područje odgovara rastu šuma. Nekada ograničene intezivnim korišćenjem svakog kutka za ljetnje stočarenje i poljoprivredu, šume već pola vijeka ponovo uzimaju maha. Najzastupljenije su bukve, dok centralni greben krasi endemična vrsta bora-munika, po kojoj je ova planina poznata i van stručnih krugova. Munika uspijeva na krečnjačkim terenima, ekstremno nepovoljnim za ostalu vegetaciju, a rastući sporo, ali ustrajno, na Orjenu pojedini primjerci dostižu starost od čak 650 godina! Duboko ispod pojasa munike, po rubnim dijelovima planine, rasprostiru se i značajne travnate površine, iznikle na ledonodopskim glečerskim nanosima. Ti dijelovi Orjena su najviše korišćeni u ekonomici podorjenskih sela za stočarenje, te je na taj način vremenom formiran posebni eko-sistem, utemeljen na sadejstvu prirode i čovjeka.

Osim po živom svijetu, Orjen je zanimlji po svom krečnjačkom carstvu, kako nadzemnom, tako i podzemnom. Među lokalitetima geo-nasljeđa dominira Subra (1679 m), formirana na krupnim slojevitim plohama krečnjaka, razdijeljenim bezbrojnim pukotinama i jamama, te Ljuti krš na samom ulazu u Park prirode, koji liči na zatalasano more prepuno najfantastičnijih mikro-oblika reljefa.

Kulturna baština Orjena čuva vrijedne materijalne ostatke još od eneolita, u kojem je datirana pećina Vranjaj. Rubni dijelovi, pogodniji za život, posjeduju veću gustinu arheoloških lokaliteta, ilirske gomile i utvrđenja, ali tragove povremenog boravka ljudi viđamo i na samim vrhovima, gdje su pronalaženi ostaci keramičkih posuda. Ipak, najvidljiviji materijalni ostaci vezuju se za novije doba i masovno korišćenje planine za ljetni uzdig stoke i poljoprivredu. To su kamene kolibe, terasaste njive i u suvomeđi ograđeni dolovi. Od pojedinačnih objekata ističe se nekadašnja vjetenjača, Vjetreni mlin, kao i bistjerna Gaja Murišića na Žukovici, poznata po kamenoj kupoli izvedenoj u tehnici na suvo. Tu su i ostaci nekadašnjih ljetnih stanova u Vučjem dolu, na Poljicama, Kamenskoj i Ubaljskoj planini. Poseban pečat graditeljskoj baštini ostavilo je austrougarsko razdoblje, kada Orjen dobija kamene pješačke puteve, a odmah zatim i prve kolske saobraćajnice, još uvijek funkcionalne objekte koji danas predstavljaju muzeje graditeljske tehnike pod otvorenim nebom. U tom pogledu posebno je zanimljiv gornji dio vojno-strategijskog puta Vrbanj-Orjensko sedlo.

Park prirode posjeduje gustu mrežu markiranih staza, od onih za lagane šetnje, pa sve do onih koji predstavljaju izazov i za iskusne planinara. Ipak, Orjen nije stvoren za ljude navikle da na lak i brz način dolaze do planinske ljepote. Ovdje vlada skrivena ljepota, ljepota za koju se vrijedi pomučiti i izboriti, pa obići mjesta kakva su jame-sniježnice, pećine gorskih hajduka, austrougarske vojne položaje, stare pastirske stanove… Među najatraktivnijima, ali ne i među težima, je staza za Veliki kabao (1894 m), najvišu tačku Orjena, primorskih Dinarida i cjelokupnog priobalja, s obje strane Jadrana. Izvedena je za lagodniji izlazak austrougarskog prestolonasljednika, princa Rudolfa Habzburga i predstavlja najstariju namjenski rađenu planinarsku stazu u Crnoj Gori. Za ljubitelje pješačenja od Vrbanja vode staze do bistjerne Murišića na Žukovici, Sniježne jame ispod monumentalnog Subrinog amfiteatra (najzanimljivijeg detalja primorskih Dinarida), te katuna Vučji do, Poljice i Kamenska ravan.

Osim kroz pješačenje i planinarenje, Park se može obići i kroz planinski biciklizam, koristeći one istorijske, austrougarske kolske puteve, ili danasnje makadamske puteve koji vode  praktično do svih nekadašnjih orjenskih katuna.

Na Orjenu je takođe moguće praktikovati i mnoge druge aktivnosti koje su u skladu sa očuvanjem prirode, kao što su posmatranje ptica, planinsko trčanje, paraglajding, alpinizam, speleologija, a na Vrbanju se nalazi i jedan od najopremljenijih i najsavremenijih avanturističkih parkova u regionu, prava poslastica za ljubitelje adrenalina!

Park prirode „Orjen“ povezan je magistralnim putem Herceg Novi-Trebinje, tako da sa odvajanja sa Jadranske magistrale na obali mora, pa do ulaska u Park ima samo dvadesetak minuta vožnje automobilom, odnosno manje od 2 sata pješačenja markiranom stazom iz centra Herceg Novog. Za dolazak sa većih udaljenosti na raspolaganju su obližnji aerodromi Tivat i Podgorica (CG), odnosno Ćilipi (HR).